Kaizen – neprekidno (samo)poboljšanje

20.07.2020. | Upravljanje kvalitetom |

Što je kaizen?

Japanska riječ kaizen potječe iz kineskoga jezika. Sastoji se od dviju riječi: kai – što označava promjenu i zen – što znači dobro. U slobodnome prijevodu kaizen označuje promjenu na bolje, odnosno poboljšanje. Na zapadu se uglavnom tako i definira, međutim, sam koncept ima drugo, puno dublje značenje. Esencija se u svojemu putovanju od istoka, odakle potječe, prema zapadu izgubila. Dakle, iako se danas smatra da je kaizen sinonim za kontinuirano poboljšanje procesa, ono što ta riječ zaista jest unutarnja je ljudska promjena nabolje.

Povijest kaizena

Početkom industrijalizacije više nije bilo moguće kontrolirati svaki proizvedeni proizvod kao što je to prije bio slučaj. Tada je bilo moguće prisustvovati svim fazama izrade proizvoda, uočiti i ispraviti nedostatke koji bi se eventualno pojavili jer je često jedna osoba imala nadzor nad svim fazama. Trebale su se uspostaviti neke nove metode kako bi se osigurala kvaliteta i ispravnost proizvoda. Tako je započela kontrola kvalitete koja se temelji na statističkome modelu i u kojoj se kontroliraju odabrani uzorci, a ne svi proizvodi. Primjena je započela u tvrtki Bell Systems sredinom 20-tih godina prošloga stoljeća. Međutim, nova načela nisu imala sveobuhvatan utjecaja na industriju sve do Drugoga svjetskog rata, kad se primjena statističkoga modela intenzivira u svrhu poboljšanja kvalitete vojnih proizvoda, što je vodilo nastajanju prvoga vojnog standarda (MIL – STD – 105). Tada nije bilo dovoljno vremena ni resursa za velika unaprjeđenja, investicije i inovacije, pa su se preferirala jednostavna, brza rješenja i poboljšanja koja su se mogla lako i brzo implementirati. Mnogi su stekli znanje iz statistike koje su mogli primijeniti u proizvodnji.

Nasuprot tomu, Japan nije bio poznat po kvaliteti svojih proizvoda, a nakon Drugoga svjetskog rata trebalo ga je nanovo izgraditi i obnoviti te pokrenuti industriju. Iako su japanski vojni proizvodi mogli konkurirati kvalitetom, većina ostalih smatrana je nekvalitetnima, što je otežavalo položaj na tržištu koje će se kad tad otvoriti. Također, tvornice su se trebale prilagoditi mirnodopskoj situaciji i odlučiti što će proizvoditi te dizajnirati nove proizvode. Japan je bio pred velikim izazovom promjene stava da su japanski proizvodi sinonim za lošu kvalitetu. Izazovu su pristupili na pravilan način – učeći kako postići visoku kvalitetu. Za poslijeratni Japan poboljšanje kvalitete postao je prvi prioritet na ljestvici prioriteta, pa se kaizen brzo razvijao uz podršku američkih stručnjaka za kvalitetu (…)

Ostatak teksta možete pročitati u novom broju časopisa Svijet po mjeri.

Podijeli ovaj članak

Sljedeći članak

Mjerna nesigurnost umjeravanja – babaroga iz laboratorija