Jesmo li nakon potresa savladali lekciju o upravljanju rizicima?

01.04.2020. | edukacije, Lean Six Sigma |

Tko je mogao u svojoj analizi rizika predvidjeti pandemiju i potres u isto vrijeme? Vjerojatnost za to vrlo je mala, no svjedoci smo, ona postoji.

Kolika je vjerojatnost da nas u isto vrijeme pogode pandemija i potres?

Za provedbu izračuna u obzir smo uzeli razdoblje od zadnjih 200 godina na području Hrvatske. Kada govorimo o potresima, promatrat ćemo one koji su bili jači od 5,0 prema Richterovoj ljestvici. Prema dostupnim podacima, dogodilo se osam takvih potresa u Hrvatskoj u tom periodu, pa vjerojatnost da se potres dogodi na određeni dan, jači od 5,0 prema Richteru iznosi 0,01 %. Jedan potres dogodio se za vrijeme drugog svjetskog rata, a ovaj zadnji tijekom pandemije. U krivi trenutak, ako postoji pravi trenutak za potrese. Također, jedna od najvećih pandemija španjolske gripe dogodila se pak na kraju prvog svjetskog rata kada je i stanovništvo i gospodarstvo već bilo iscrpljeno ratom. Izreka kaže da nevolja nikada ne dolazi sama.

Kod vjerojatnosti da je pandemija u tijeku, izračun se komplicira budući u formulu treba uvrstiti točan broj dana trajanja pandemije koja nema tako oštre vremenske granice, pogotovo kada govorimo o završetku pandemije. Izračun će stoga biti vrlo grub i poslužiti samo kao ilustracija. Pandemija se definira kao globalno širenje bolesti, bez korelacije sa težinom simptoma bolesti i stopom smrtnosti. U zadnjih je 200 godina bilo mnogo zaraza koje su se širile svim kontinentima (hongkonška gripa, azijska gripa, kolera, HIV, zika, ebola itd.). Ovaj izračun sadrži podatke za španjolsku gripu (siječanj 1918. – prosinac 1920.) i svinjsku gripu (travanj 2009. – kolovoz 2010.), tj. one pandemije koje su bile prisutne na našim prostorima. Uzimajući u obzir period od 200 godina i trajanje ovih dviju pandemija, vjerojatnost da je pandemija u tijeku iznosi otprilike 2 %. Na temelju ovih podataka, vjerojatnost da traje pandemija 20 je puta veća od one da se na određeni dan dogodi potres jači od 5,0 prema Richteru. 

Zaključno, uzimajući u obzir da su potres i pandemija neovisne varijable, vjerojatnost  da se dogodi potres jači od 5,0 po Richteru za vrijeme trajanja pandemije iznosi 0,0002 %

Što je upravljanje rizikom?

Upravljanje rizicima neophodno je za neometani tijek poslovanja. Neupravljanje rizicima je kockanje. Kao i kod kockanja, vjerojatno ćemo više izgubiti nego dobiti.

Ako je tvrtka certificirana prema nekoj normi koja sadrži zahtjev za procjenu rizika, tada ga mora ispuniti. Prema normi za upravljanje rizicima HRN EN ISO 31000 : 2018, rizik se definira kao učinak nesigurnosti na ciljeve. Podrška ovoj normi je norma HRN EN ISO 31010 : 2010 koja donosi upute kako odabrati pravu metodu za procjenu i primjere primjene. Postoje različite metode za procjenu rizika, a budući je dio lean six sigma metodologije, blizak nam je alat FMEA (Failure Mode and Effect Analysis) koji sadrži sve bitne elemente; od procjene, mjera za smanjenje rizika, rokova i odgovornosti za provedbu, te novu procjenu nakon provedenih mjera. Zašto je to važno? Procjena rizika samo je jedan od elemenata upravljanja rizicima, to je informacija, a upravljanje zahtijeva aktivnost; donošenje odluka i postupanje u skladu s tim odlukama. Bez obzira na norme i vanjske zahtjeve, tvrtke bi trebale analizirati i upravljati rizicima u opsegu koji je za njih prikladan jer im je to u interesu. Dokument bi trebao biti jednostavan, kratak i razumljiv što će pridonijeti lakšem korištenju i primjeni. Komplicirana i opsežna dokumentacija ima tendenciju završiti u registratoru na polici ili u folderu koji se otvara samo u vrijeme internih i vanjskih audita, kao još jedna formalnost u nizu. Time gubi svoj smisao.

 

Kako nam upravljanje rizikom može pomoći?

Vrijednost upravljanja rizicima leži u identifikaciji opasnosti koje postoje, razini prijetnje na poslovanje tj. riziku, a najviše u provedbi predloženih mjera za eliminaciju i/ili minimiziranje rizika odnosno negativnih efekata na tvrtku.

Što bi to u konkretnoj situaciji značilo? Na smanjenje rizika od pojave pandemije i potresa ne možemo djelovati, niti nas u kontekstu tvrtke zanimaju, ako ne utječu na poslovanje. No, pandemija i potres mogu biti sastavni dio nekih drugih poslovnih rizika koje jesmo identificirali. Primjerice, ako je prepoznata opasnost od manjka zaposlenika na radnom mjestu, možda već imamo protokol kojim uređujemo rad od kuće čime se taj rizik smanjuje bez obzira na to što mu je uzrok (sezonska prehlada, prometni kolaps, karantena, manja ozljeda, potres itd.). Ako je nemoguće raditi od kuće zbog prirode posla, možda smo donijeli mjeru kojom aktiviramo studente i honorarne radnike kada se za tim pokaže potreba, a u službi smanjenja rizika od te opasnosti. Ako pak postoji opasnost od gubitka podataka, tada ćemo izraditi Disaster Recovery Plan, osigurati back up podataka na nekoj drugoj lokaciji, preseliti poslovanje u cloud i tako minimizirati rizik. 

U trenutcima kada je teško razmišljati racionalno, biti će korisno imati jasne, objektivne smjernice i gotovo rješenje. Ponekad rizik ne možemo smanjiti, a opasnost otkloniti. Međutim, treba znati što možemo kontrolirati i kako ćemo to učiniti.

Biti spreman znači biti odgovoran

Na temelju povijesnih podataka, mala je vjerojatnost da nas u prosječnom životnom vijeku ništa neće pogoditi, počevši od ratova, epidemija, prirodnih nepogoda itd. Tako je oduvijek. Međutim, čini se da smo sada zaštićeniji nego ikada. Pandemije traju kraće i rezultiraju nižom stopom smrtnosti zbog napretka medicine i znanosti, te boljih uvjeta života, pomoć nakon prirodnih katastrofa stiže brže, a spašavanje ljudi je učinkovitije. Naravno, to vrijedi za razvijeni dio svijeta koji je i u ovim okolnostima u povlaštenom položaju. 

Svaka nova situacija prilika je za učenje, kao i ova 0.0002 % vjerojatna koja se upravo dogodila. Stečeno iskustvo i znanje, između ostalog, korisno je upotrijebiti u svrhu boljeg upravljanja rizicima u budućnosti, pogotovo ako smo to do sada propustili učiniti. Priprema je pola posla.

 

Autor: Lidija Sarta, Metroteka

Podijeli ovaj članak

Prethodni članak

[NOVO] Metrotekine online edukacije

Sljedeći članak

Pandemija i stvaranje (lean) zaliha